Objavio: CEA | 06/02/2011

SVJETSKO IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI I IZAZOVI HRVATSKE

UVOD

Svrha članka je analizirati izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o stanju konkurentnosti u svijetu i pojedinim zemljama. Može se zaključiti kako svjetsko izvješće o konkurentnosti predstavlja koristan izvor usporednih informacija o glavnim usporednim prednostima i nedostacima pojedinih zemalja, prema kriteriju mjerenja faktora koji utječu na konkurentnost i produktivnost gospodarstva. Premda se pojedine podatke uvjetno može uzimati s rezervom i oprezom, obzirom na ograničenost izvora, što samim time može donekle relativizirati realnu poziciju pojedine zemlje na ljestvici stupnja ekonomske slobode, izvješće može služiti kao općeniti okvir za korisne zaključke o ključnim reformskim izazovima pojedinih zemalja, sa svrhom povećanja konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva.

Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao sklop institucija, javnih politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje. Drugim riječima, konkurentnost zemlje znači postojanje funkcionalnog sustava različitih institucija, transparentnost i kvalitetu procesa stvaranja javnih politika i donošenja odluka te prednosti u kontekstu pojedinih faktora koji utječu na produktivne sposobnosti gospodarstva i društva u cjelini.

Shodnom tome, političari i politički analitičari u pojedinim zemljama, a tako i u Hrvatskoj, trebali bi ovo izvješće uzimati u obzir s ozbiljnošću, obzirom na konstantne izazove unaprjeđenja konkurentnosti. To se posebno odnosi na Hrvatsku koja se nalazi tek na 77. mjestu u svijetu. Stoga je u Hrvatskoj krajnje nužno provođenje niza strukturalnih reformi sa svrhom poboljšanja faktora koji utječu na povećanje konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva. Slično kao i u kontekstu nužnosti liberalizacije gospodarstva, odnosno povećanje ekonomske slobode, nužno je uspostaviti mehanizme za efikasno funkcioniranje institucija vladavine prave, prije svega kroz suzbijanje korupcije, jačanje neovisnosti pravosudnog sustava i bolju zaštitu vlasničkih prava. Također, nužno je uklanjati razne birokratske prepreke slobodi poslovanja i ulaganja te u tom kontekstu provesti opsežnu reformu javne uprave. Važno je i provesti liberalizacijske procese u radnom zakonodavstvu koje je trenutno rigidno regulirano, porezno rasterećenje gospodarstva, kao i sniženje javne potrošnje i zaduženja.

STANJE KONKURENTNOSTI U SVIJETU

Svjetski gospodarski forum svake godine objavljuje opsežno izvješće o stanju konkurentnosti u cijelom svijetu, uključujući i poredak među zemljama. Deset najkonkurentnijih zemljama su redom Švicarska, Švedska, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Japan, Finska, Nizozemska, Danska i Kanada. Zanimljivo je istaknuti kako se Estonija kao najkonkurentnija tranzicijska zemlja se nalazi u rangu Irske i Islanda, a Izrael u rangu Južne Koreje i Novog Zelanda. Litva i Crna Gora su na istoj razini konkurentnosti kao razvijena Italija, a Slovačka je iznad Grčke. Hrvatska se nalazi na 77. mjestu u rangu Kazahstana, Namibije, Maroka, Makedonije, Ruande, Egipta i Grčke. Najnižu razinu konkurentnosti imaju zemlje poput Čada, Angole, Istočnog Timora, Nigerije, Pakistana, Venezuele, a relativno loše stoje i sve zemlje Zapadnog Balkana.

Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao sklop institucija, javnih politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje. Drugim riječima, konkurentnost zemlje znači postojanje funkcionalnog sustava različitih institucija, transparentnost i kvalitetu procesa stvaranja javnih politika i donošenja odluka te prednosti u kontekstu pojedinih faktora koji utječu na produktivne sposobnosti gospodarstva i društva u cjelini.

Produktivnost je važna u kontekstu konkurentnosti jer znači stanje prosperiteta koje se prije svega postiže visokom razinom dohodovnog standarda odnosno bogatstva građana. Produktivnost također znači i visoku isplativost uloženog kapitala u gospodarstvu, što utječe na dugoročni gospodarski rast.

Shodnom tome, političari i politički analitičari u pojedinim zemljama, a tako i u Hrvatskoj, trebali bi ovo izvješće uzimati u obzir s ozbiljnošću, obzirom na konstantne izazove unaprjeđenja konkurentnosti. To se posebno odnosi na Hrvatsku, ostale zemlje jugoistočne Europe, ali i tranzicijske zemlje, među kojima se na visokom mjestu u svjetskom rangu ističe samo Estonija. Konkurentnost je izazov stalne utrke u težnji za produktivnošću, prosperitetom i poboljšanjem kvalitete života. Neke zemlje koje se nalaze visoko na ljestvici očito su ozbiljno shvatile takav izazov, neke zemlje su na put k tome. Nekim zemljama je potrebno mnogo rada i volje za natjecanjem, sa svrhom izvlačenja iz ponora siromaštva uzrokovanog interakcijom niza uzroka koji sprječavaju slobodno i odgovorno funkcioniranje sustava na svim razinama.

METODOLOGIJA IZRAČUNA KONKURENTNOSTI I POZICIJA HRVATSKE

Prema preciznoj metodologiji izračuna u koju su uključeni mnogi indikatori, mjeri se prosječna ocjena koja obuhvaća dvanaest ključnih stupova konkurentnosti.

Institucionalno okruženje je određeno upravno-pravnim okvirom. Kvaliteta u pravilnom funkcioniranju institucija je od ključne važnosti za konkurentnost i rast gospodarstva. Kako rast ovisi prije svega o ulaganjima, ulagače zanima sigurno i pošteno okruženje u kojemu vlada zakonski red i gdje je vlasništvo adekvatno zaštićeno. Ulagače zanima i odgovorna javna uprava čiji upravni postupci su što jednostavniji i brži u kontekstu slobode poslovanja te čije javne politike se stvaraju u ozračju transparentnog i odgovornog javnog upravljanja. Ono što je također važno istaknuti jest važnost etičkih standarda u poslovnom sektoru. Hrvatska u segmentu institucionalne konkurentnosti dobro stoji po niskim troškovima poslovnog sektora za obranu od terorizma, nasilja i kriminala. Relativno dobro je ocijenjeno i povjerenje u policijske snage. Ipak, prema većini institucionalnih indikatora Hrvatska ima loše ocjene. To se prije svega odnosi na složene birokratske propise koji opterećuju poslovnu slobodu, neefikasnost pravnog sustava u rješavanju sudskih sporova, nisku razinu zaštite vlasničkih interesa manjinskih dioničara, intelektualnog vlasništva i vlasničkih prava općenito, iracionalnu javnu potrošnju, korupciju, nedostatak pravosudne neovisnosti, pristrano donošene odluka i nedovoljno transparentan proces stvaranja javnih politika, loše standarde revizije i izvještavanja te nedostatak poslovne etike.

Razvijena i efikasna infrastruktura je važna za funkcioniranje gospodarstva, pogotovo za određivanje lokacija za odvijanje gospodarskih aktivnosti, uključujući i ulaganja. Infrastruktura je ključ povezivanja i uspostave komunikacija, pogotovo promet i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Infrastruktura je područje relativno dobrih rezultata za Hrvatsku, što se pogotovo odnosi na mobilne i fiksne telekomunikacije, te kvalitetan cestovni sustav. Donekle problematična području su pomorske i zračne luke.

Stabilnost makroekonomskog okruženja je važna za poslovanje, premda sama po sebi ne može povećati produktivnost zemlje. Primjerice, nekontrolirana inflacija negativno utječe na efikasnost poslovanja. Također, neuravnotežene proračunske politike (potrošnja iznad prihoda) sužavaju buduće mogućnosti reagiranja na poslovne cikluse i povećavaju dugove. Makroekonomsko okruženje je relativno stabilno u Hrvatskoj, prije svega u pogledu umjerene stope inflacije. U ovoj kategoriji mjeri se uravnoteženost državnog proračuna, nacionalna stopa štednje, razina inflacije i kamatne stope, javni dug i kreditni rejting zemlje.

Zdrava radna snaga je od vitalne važnosti za produktivnost gospodarstva. Loše zdravlje povećava troškove poslovanja, a bolesni radnici ne mogu dovoljno efikasno raditi. Isto vrijedi i za obrazovanje radne snage. Složenost obavljanja poslova ovisi o kvalificiranosti radne snage. Zdravstvo i osnovno obrazovanje u Hrvatskoj se također mogu ocijeniti kao zadovoljavajuće područje hrvatske konkurentnosti. Rizici od malarije, HIV-a i tuberkuloze su minimalni. Ne postoje veliki rizici od visoke smrtnosti djece i niske očekivane dobi starosti. Osnovno školstvo je relativno dobro ocijenjeno.

Kvaliteta visokog školstva i usavršavanja izravno utječe na konkurentnost gospodarstva, ako je usklađeno s potrebama produktivnosti. Ključni problemi Hrvatske su nedostatak usavršavanja radne snage, loša kvaliteta obrazovnog sustava i upravljanja. Hrvatska dobro stoji po kvaliteti obrazovanja na području matematike i prirodnih znanosti.

Efikasna tržišta proizvode i razmjenjuju robe i usluge u skladu s uvjetima koje određuju ponuda i potražnja. Stoga je važna sloboda izbora i konkurencije među proizvodima na tržištu u kojoj će prevladati efikasniji proizvođači koji su više traženi na tržištu obzirom na odnos cijene i kvalitete. Konkurentno tržište znači i ravnopravan položaj domaćih i stranih firmi, dok protekcionizam domaćih proizvođača negativno utječe na gospodarske aktivnosti. Za efikasnost tržišta je važna i usmjerenosti firmi prema kupcima kroz povećanje kvalitete proizvoda. U kontekstu efikasnosti tržišta, najveći hrvatski nedostaci su visoki troškovi poljoprivredne politike, visoko oporezivanje, negativan utjecaj složenih pravnih propisa na poslovanje i strana izravna ulaganja, niska razina stranih vlasničkih udjela u poduzećima, niska razina sofisticiranosti kupaca i orijentacije prema kupcima, opterećenost carinskim postupcima i dugi postupci započinjanja poslovanja.

Fleksibilnost tržišta rada je od ključne važnosti za efikasan protok i kretanje radne snage. Slobodno tržište rada je sposobno preusmjeravati kretanje radnika s jednog na drugi posao, što brže i jeftinije, uz kretanje plaća koje ovisi o produktivnosti i gospodarskim kretanjima. Tržište rada je jedan od ključnih problema Hrvatske. Relativno dobra ocjena je dana samo u kontekstu udjela žena u radnoj snazi. Razni oblici rigidnosti otežavanju konkurentnost rada, što se odnosi na nisku razini suradnje među socijalnim partnerima, teške postupke zapošljavanja i otpuštanja radnika te relativno nisku fleksibilnost u određivanju plaća. Problem je i u visokom odljevu talentiranih osoba iz zemlje.

Financijsko tržište je od presudne važnosti za gospodarske aktivnosti, što se pokazalo i kroz posljednju krizu. Potrebno je povjerenje u bankarski sektor i zaštita ulagača. U kontekstu razvijenosti financijskih tržišta najveći problem u Hrvatskoj je teška dostupnost poduzetničkih zajmova.

Tehnološka spremnosti znači sposobnost gospodarstva za uvođenje novih tehnoloških oblika u industrijskoj proizvodnji i primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u dnevnim aktivnostima. U pogledu tehnološke spremnosti, Hrvatska ima konkurentske prednosti po širokoj uporabi interneta i dostupnosti posljednjih tehnologija, ali problematična područja su niska razina tehnološkog transfera kroz strana izravna ulaganja i tehnološke opremljenosti poduzeća.

Veličina tržišta je važna obzirom na ekonomiku obujma. Globalizacija je važna jer proširuje tržišne horizonte koji su uski pogotovo u malim zemljama. Empirijski je utemeljena pozitivna korelacija između otvorenosti tržišta i gospodarskog rasta. Hrvatska je relativno malo tržište pa nema značajnu konkurentsku prednost. Stoga je posebno važna integracija na europsko tržište zbog pozitivnih učinaka liberalizacije trgovinskih procesa odnosno veće konkurentnosti i efikasnosti proizvoda.

Poslovna efikasnost u proizvodnji roba i usluga povećava produktivnost. Važno je poslovno umrežavanje poduzeća, pogotovo putem klastera. U pogledu poslovne efikasnosti, Hrvatska nema konkurentske prednosti. Najveći nedostaci su niska razina delegiranja autoriteta među zaposlenicima, niska razvijenosti klastera i proizvodnih procesa.

Posljednja karika konkurentnosti su tehnološke inovacije o kojoj ovisi dugoročni standard života. Inovacije su moguće uz snažna ulaganja u istraživanje i razvoj, prije svega u privatnom sektoru. Također, za razvoj inovacija su ključne kvalitetne znanstveno-istraživačke institucije, uska suradnja sveučilišta i industrije na području istraživanja i razvoja te snažna zaštita prava intelektualnog vlasništva. Najveći hrvatski problem je javna nabava naprednih tehnoloških proizvoda, ali i niska dostupnost znanstvenika i inženjera te niska suradnja sveučilišta i industrije na području istraživanja i razvoja. Kvaliteta znanstveno-istraživačkih institucija je relativno zadovoljavajuće rangirana.

USPOREDNE PREDNOSTI I NEDOSTACI

Konkurentnost predstavlja usporedni odnos prednosti i nedostataka pojedinih zemalja mjeren prema određenim indikatorima i faktorima. Konkurentnost sama po sebi nema idealni cilj, već je stanje natjecateljskog odnosa među zemljama, odnosno sposobnosti postizanja što veće usporedne kvalitete kroz ukupni rezultat pojedinih stupova i indikatora.

Švedska je druga najkonkurentnija zemlja na svijetu. Švedska ima odlične institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, financijsko tržište, tehnološku razvijenosti i visoke kapacitete inovativnosti. Ključni nedostaci su rigidnosti na tržištu rada, visoki porezi i javni dug.

Njemačka se nalazi na petom mjestu ljestvice konkurentnosti. Glavne konkurentske prednosti Njemačke su veličina tržišta, efikasnost proizvodnih procesa, snažni inovacijski kapaciteti, visoka ulaganja firmi u istraživanje i razvoj, kvaliteta znanstveno-istraživačkih institucija, visoki stupanj suradnje sveučilišta i industrije u istraživanju i razvoju, funkcionalne institucije, pogotovo u kontekstu zaštite vlasničkih prava, odlična infrastruktura, zdravstveni i obrazovni sustav te visoka razina poslovne etike. Glavni njemački nedostaci su viša razina javne potrošnje i reguliranosti gospodarstva, složeniji postupci za pokretanje poslovanja, visoki javni dug, rigidnosti na tržištu rada u kontekstu težih postupaka zapošljavanja i otpuštanja radnika, visokih troškova otpremnima i nefleksibilnog određivanja plaća.

Austrija se nalazi na visokom 18. mjestu u svijetu. Ključne austrijske prednosti su visoka zaštita vlasničkih prava, niska korupcija, visoka poslovna etika, visoki računovodstveni standardi revizije i izvještavanja, kvaliteta infrastrukture, zdravstva i obrazovanja na svim razinama, niski troškovi otpremnina, dostupnost tehnologija, proizvodnji procesi i inovacije. Ključni nedostaci su visoki javni dug i nefleksibilno određivanje plaća.

Kao u i kontekstu Indeksa ekonomske slobode, Estonija je najkonkurentnija tranzicijska zemlja, nalazeći se na 33. mjestu u svijetu. Glavne estonske konkurentske prednosti su niska razina birokratskog opterećenja gospodarstva, transparentan sustav stvaranja javnih politika, visoka razina zaštite vlasničkih prava, niska razina korupcije, visoka kvaliteta lučke infrastrukture, vrlo nizak javni dug i uravnoteženo upravljanje proračunom, umjerena inflacija, kvaliteta obrazovnog sustava, visoka dostupnost interneta, fleksibilno određivanje plaća, dobar odnos plaća i produktivnosti te relativno visoki kapaciteti za inovacije. Estonija nema velikih nedostataka koji bi značajno negativno utjecali na konkurentnost.

Ključne prednosti Mađarske su lako pokretanje poslovanja, trgovinska sloboda, dobra povezanosti sveučilišta i industrije na istraživanju i razvoju, kvalitetno obrazovanje iz matematike i prirodnih znanosti te fleksibilnost u određivanju plaća. Najveći nedostaci su visoko birokratsko opterećenje, pristranosti u procesu donošenja odluka, nedostatak transparentnosti u stvaranju javnih politika, visoki porezi, i javni dug, nedostatak razvijenih klastera, loša javna nabava tehnoloških proizvoda i niska razina delegiranja autoriteta.

ZAŠTO JE ŠVICARSKA NAJKONKURENTNIJA ZEMLJA SVIJETA?

Švicarska se nalazi na vrhu ljestvice svjetske konkurentnosti. Ako se analiziraju pojedini indikatori konkurentnosti, dolazi se do slijedećih zaključaka. Švicarska na konkurentsko vodstvo zbog snažne zaštite vlasničkih prava, uključujući i intelektualnog vlasništva. Korupcija gotovo ne postoji, pravosuđe je neovisno, a građani mogu imati puno povjerenje u policijske snage. Niska je razina birokratskog opterećenja poslovanja. Proces stvaranja javnih politika je u cijelosti transparentan. U poslovnom sektoru standardi etičkog ponašanja su na najvišoj razini.

Švicarska ima odlično razvijenu prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu. Makroekonomsko okruženje je zadovoljavajuće, a jedini veći problem je razina javnog duga. Švicarska ima odličan sustav zdravstva i obrazovanja na svim razinama. Tržište je relativno efikasno, ali problematična područja su visoki troškovi poljoprivredne politike i postojanje pojedinih trgovinskih prepreka. Orijentacija prema kupcima je na najvišoj razini.

Tržište rada je vrlo efikasno, u kontekstu odličnih odnosa među socijalnim partnerima, lakog postupka zapošljavanja i otpuštanja radnika, odnosa plaća i produktivnosti radnika, visoke fleksibilnosti u određivanju plaća i niskih troškova otpremnima. Također, Švicarska ima visoki priljev strane kvalificirane radne snage.

Nadalje, financijska tržišta su visoko razvijena i konkurentna, što znači da su financijske usluge lako dostupne, uključujući zajmove, a kapital se slobodno kreće bez restrikcija. Švicarska je pri vrhu u tehnološkoj spremnosti u pogledu dostupnosti posljednjih tehnologija i interneta. U kontekstu poslovne efikasnosti i inovacija, Švicarska je među vodećim zemljama svijeta.

ZAKLJUČCI

Svjetsko izvješće o konkurentnosti predstavlja koristan izvor usporednih informacija o glavnim usporednim prednostima i nedostacima pojedinih zemalja, prema kriteriju mjerenja faktora koji utječu na konkurentnost i produktivnost gospodarstva. Premda se pojedine podatke uvjetno može uzimati s rezervom i oprezom, obzirom na ograničenost izvora, što samim time može donekle relativizirati realnu poziciju pojedine zemlje na ljestvici stupnja ekonomske slobode, izvješće može služiti kao općeniti okvir za korisne zaključke o ključnim reformskim izazovima pojedinih zemalja, sa svrhom povećanja konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva.

Povećanje konkurentnosti zemlje zahtijeva postojanje funkcionalnog sustava različitih institucija, transparentnost i kvalitetu procesa stvaranja javnih politika i donošenja odluka te prednosti u kontekstu pojedinih faktora koji utječu na produktivne sposobnosti gospodarstva i društva u cjelini.

U Hrvatskoj je krajnje nužno provođenje niza strukturalnih liberalizacijskih reformi sa svrhom poboljšanja faktora koji utječu na povećanje konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva. Slično kao i u kontekstu nužnosti liberalizacije gospodarstva, odnosno povećanje ekonomske slobode, nužno je uspostaviti mehanizme za efikasno funkcioniranje institucija vladavine prave, prije svega kroz suzbijanje korupcije, jačanje neovisnosti pravosudnog sustava i bolju zaštitu vlasničkih prava. Također, nužno je uklanjati razne birokratske prepreke slobodi poslovanja i ulaganja te u tom kontekstu provesti opsežnu reformu javne uprave. Važno je i provesti liberalizacijske procese u radnom zakonodavstvu koje je trenutno rigidno regulirano, porezno rasterećenje gospodarstva, kao i sniženje javne potrošnje i zaduženja.

IZVORI

World Economic Forum (2010): The Global Competitiveness Report 2010 – 2011

http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2010-11.pdf


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

Prati

Get every new post delivered to your Inbox.

%d bloggers like this: