Objavio: CEA | 15/03/2011

EUROPA 2020 – STRATEŠKI OKVIR EUROPSKE UNIJE

UVOD
Strategija Europske unije za 2020. godinu predstavlja ambiciozan i općeniti dokument stvaranja uvjeta za povećanje konkurentnosti i zaposlenosti. Suočavajući se sa konkurentskim zaostajanjem u odnosu na Sjedinjene Američke Države, Europska unija želi ubrzati gospodarske procese i osigurati bolje uvjete na nova zapošljavanja. To predstavlja ozbiljne strukturalni izazov, prije svega u kontekstu nužnih reformi nacionalnih obrazovnih sustava i tržišta rada, koji se trebaju više prilagođavati potrebama konkurentnog slobodno tržišnog gospodarstva. U tom kontekstu predlaže se model fleksigurnosti kao jedan od temelja stvaranja kompromisa između potrebe za većom fleksibilnošću na tržištu rada, uz zadržavanje socijalne sigurnosti radnika i povećanje aktivnim mjera poticanja zapošljavanja. Nadalje, očekuju se pozitivni učinci implementacije Direktive o uslugama u kontekstu liberalizacije unutarnjeg tržišta usluga.

NAKON LISABONSKE STRATEGIJE
Lisabonska strategija 2010 bila je usmjerena da EU postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo sa zaposlenošću iznad 70%. Sjedinjene Američke Države su i dalje u svim usporedbama najkonkurentnije gospodarstvo svijeta, a tek neke europske zemlje su blizu vrhu. Europa traži putove za strukturalne liberalizacijske reforme kako bi povećala konkurentnost i zaposlenosti, uz zadržavanje adekvatnog i promijenjenog socijalnog modela, unutar okvira socijalno tržišnog gospodarstva.

NOVI POČETAK
U uvodnom dijelu strategije „Europa 2020“ stoji kako 2010. godina označava novi početak za Europsku uniju s obzirom na kratkoročni izazov izlaska iz gospodarske krize. Budućnost Europe će odrediti njezin odgovor za napredak svjetskog gospodarstva. Europska komisija stoga postavlja pet glavnih ciljeva koji će mjeriti uspjeh: zaposlenost, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i energija, obrazovanje i borba protiv siromaštva.

U strategiji se navodi kako je stopa nezaposlenosti u EU je dostigla oko 10%, uz prosječne deficite od 7% BDP-a i zaduženja preko 80% BDP-a. Dvije godine krize su izbrisale dvadeset godina fiskalne konsolidacije. Potencijal rasta se prepolovio tijekom krize, a mnogi investicijski planovi, talenti i ideje su izgubljeni zbog neizvjesnosti, smanjene potražnje i manjka izvora financiranja.

Europa ima mnogo prednosti, kao što su talenti i kreativnosti, jaka industrijska baza, dinamičan uslužni sektor, poljoprivredni sektor visoke kvalitete, snažna pomorska tradicija, jedinstveno unutarnje tržište, zajednička valuta, pozicija najvećeg svjetskog trgovinskog bloka i ulagačka destinacija. Europa također može računati na snažne vrijednosti demokratskih institucija, zaštite okoliša i kulturne raznolikosti. Europa je u trenutku transformacije jer je kriza pokazala strukturalne slabosti europskog gospodarstva, dok se u međuvremenu svijet brzo kreće. Europa želi strategiju za pametan, održiv i uključivi gospodarski rast, uz visoku zaposlenost i produktivnost, te socijalnu koheziju. To je vizija socijalno tržišnog gospodarstva Europe 21. stoljeća.

ZAPOSLENOST, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, DIGITALIZACIJA
Pametan rast znači gospodarstvo znanja i inovacija, uključujući poboljšanje kvalitete obrazovnih sustava, poticanje prijenosa znanja, zaštitu intelektualnog vlasništva i bolju iskoristivost informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Istraživanje i inovacije su nužni za rast i zapošljavanje. Stoga EU želi povisiti ulaganja u istraživanje i razvoj na 3% BDP-a EU-27, pogotovo u privatnom sektoru, kako bi smanjila zaostajanje za Sjedinjenim Američkim Državama i Japanom. Poboljšanje obrazovnih sustava je ključno za ulazak mladih na tržište rada. Nadalje, digitalno društvo traži primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija na jedinstvenom tržištu, uključujući brzi internet te elektroničku distribuciju roba i usluga.

ZELENA EKONOMIJA, ZAŠTITA OKOLIŠA I ENERGIJA
Održivi rast znači poticanje efikasnog korištenja resursa, povećanu primjenu zelenih tehnologija i konkurentnije gospodarstvo. Efikasno korištenje resursa znači smanjenje emisije ugljičnih dioksida, povećanje upotrebe obnovljivih energetskih izvora, modernizaciju prometnog sektora i energetsku efikasnost. Emisije stakleničkih plinova se trebaju smanjiti za najmanje 20% u usporedbi sa 1990. godinom, uz istovremeno povećanje udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije na 20% i povećanje energetske efikasnosti za 20%. Integracija europskog energetskog tržišta može dati doprinos rastu BDP-a od 0,6 do 0,8%, uz stvaranje oko 600 000 novih radnih mjesta, ukoliko se udio korištenja obnovljivih izvora energije poveća na 20% i ukoliko se energetska efikasnost poveća za 20%.

OBRAZOVANJE I TRŽIŠTE RADA
Uključivi rast znači gospodarstvo visoke zaposlenosti i znanja, uz socijalnu i teritorijalnu koheziju. Do 2020. Europska unija želi povisiti stopu zaposlenosti radne snage (20-64 godine) na 75%, za što je posebno nužna veća participacija žena, mladih i starijih te bolja integracija useljenika na tržištu rada.

Europski obrazovni sustav trebaju rješavati probleme ranog napuštanja škole. Također, potrebno je povećati udio visokoobrazovanih u dobi između 30 i 34 godine na 40%, u odnosu na sadašnjih 40% u Sjedinjenim Američkim Državama i preko 50% u Japanu. Europska sveučilišta zaostaju u konkurenciji s američkim. Potrebno je ojačati veze između obrazovanja, poslovnog sektora, istraživanja i razvoja, te poticati mobilnost studenata i formalno priznavanje neformalnog obrazovanja. Znanja i vještine se ne poklapaju u dovoljnoj mjeri s potrebama tržišta rada, što stvara neravnotežu između ponude i potražnje, odnosno strukturalnu nezaposlenost. Naglasak je potrebno staviti na poduzetništvo i kreativnost, inovacije i inženjerstvo. Cjeloživotno obrazovanje sve više postaje nužnost ne samo za visokoobrazovane, pogotovo za mlade čija stopa nezaposlenosti je posebno visoka.

Komisija predlaže politike fleksigurnosti na tržištu rada kroz povećanje fleksibilnosti tržišta rada i obrazovanja radnika te jačanje sustava socijalne sigurnosti i primjenu aktivnih mjera jačanja vještina kroz obrazovne programe za zapošljavanje, sa svrhom smanjenja strukturalne nezaposlenosti i povećanja participacije na tržištu rada. Model fleksigurnosti će kao kompromisni socijalni model doprinijeti u procesu modernizacije i liberalizacije tržišta rada, postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života te osiguranju održivog socijalnog modela. Stjecanje novih vještina je ključno za prilagodbu radnika i povećanje produktivnosti. Također, važno je poticati politiku mobilnosti radne snage na unutarnjem tržištu.

INDUSTRIJA I UNUTARNJE TRŽIŠTE
Industrijska politika za eru globalizacije znači poboljšanje poslovne klime, pogotovo za mala i srednja poduzeća. Industrija, pogotovo mala i srednja poduzeća, snažno su pogođena krizom te se svi sektori se suočavaju sa izazovima globalizacije i prilagođavanja proizvodnih procesa nisko ugljičnom i energetski efikasnijem gospodarstvu. Potrebno je poticati internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća, transportne i logističke mreže, konkurentnost turizma, korporativnu odgovornost, te kvalitetu i lakoću zakonodavstva koje se odnosi na poslovanje.

Samo implementacija Direktive o uslugama na unutarnjem tržištu će pridonijeti otvaranju tržišta i kvaliteti usluga, te povećanju izravnih stranih ulaganja za 25%, uz doprinos prosječnom rastu BDP-a od 0,5 do 1.5%. Također, financijski sektor treba reformu koja će značiti veći nadzor i transparentnost, popunjavanje regulatornih praznina, stabilnost i odgovornost, te učenje na slabostima financijske krize koje je važno pri identifikaciju rizika.

FISKALNE POLITIKE
Na temelju Pakta o stabilnosti i rastu, EU očekuje od svojih članica proračunske politike fiskalne discipline. Postavljeno pravilo da proračunski deficiti ne bi smjeli prelaziti 3% BDP-a se često kršilo, a kao rok za poštivanje tog pravila se postavlja 2013. godina. Dugoročni proces fiskalne konsolidacije i financijske održivosti će ići zajedno sa važnim strukturalnim reformama, pogotovo na području mirovina, zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja, kao i povećanja efikasnosti i kvalitete usluga javnih administracija i javne nabave. Posebna pozornost se treba usmjeriti na kvalitetu proračunskih odnosno poreznih prihoda. Porezni sustavi trebaju biti više prijateljski prema rastu, pa bi se zato trebalo izbjegavati povećanje poreznog opterećenja rada, što je u prošlosti povećavalo troškove poslovanja. Porezno opterećenje bi se trebalo usmjeriti na oporezivanje energetske i ekološke poreze, u okviru „ozelenjavanja“ poreznih sustava.

ZAKLJUČCI
Povećanje konkurentnost je europski izazov u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Izmjene i prilagodbe u obrazovnim sustavima i na tržištu rada, uz povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, biti će presudne karike na tom putu. Također je važno istaknuti kako liberalizacija na unutarnjem tržištu usluga donosi pozitivne učinke na rast ulaganja u većinom uslužno orijentiranom europskom gospodarstvu. Stoga Europa svoju budućnost vidi kroz nastavak liberalizacije unutarnjeg tržišta, dok se od javnih sektora očekuju fiskalno disciplinirane politike usmjerene na uravnoteživanje proračuna, prije nego deficitarne intervencije koje bi dodatno opteretile europsku budućnost.

Može se zaključiti kako povećanje konkurentnosti i zaposlenosti na razini Europske unije traži prije svega povećanje koordinacije gospodarskih politika država članica u preciziranju i provedbi mjera koje se odnose na ovu strategiju. Ključne karike na putu ostvarivanja ambicioznih očekivanja biti će slijedeće:
1. Implementacija Direktive o uslugama i daljnja liberalizacija unutarnjeg tržišta usluga;
2. Daljnje liberalizacije nacionalnih tržišta rada sa svrhom povećanja fleksibilnosti u stvaranju novih poslova i zatvaranja neefikasnih poslova, uz adekvatnu socijalnu sigurnost radnika;
3. Veća državna ulaganja u aktivne mjere poticanja zapošljavanja putem ciljanih obrazovnih programa stjecanja konkurentnih vještina i cjeloživotni pristup obrazovanju;
4. Veća ulaganja u istraživanje i razvoj;
5. Disciplinirano trošenje novca poreznih obveznika
6. Povećanje transparentnost financijskih sustava
7. Daljnje uklanjanje prepreka slobodi poslovanja
8. Prilagodbe obrazovnih sustava potrebama gospodarstva
9. Povećanje energetske efikasnosti
10. Veća primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija na unutarnjem tržištu

IZVORI
European Commission (2010); Europe 2020 – A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

%d bloggers like this: