Objavio: CEA | 27/04/2011

e-HRVATSKA I REFORMA JAVNE UPRAVE U HRVATSKOJ

UVOD

Članak predstavlja analitički osvrt na Strategiju razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine, koju je izradio Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Elektronička uprava predstavlja primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija usmjerenih prema elektroničkoj komunikaciji između javnih institucija i korisnika. Stoga navedena strategija predstavlja ambiciozni plan u odnosu na trenutno stanje javnog upravljanja u Hrvatskoj. Reforma javne uprave treba stvaranja uvjeti kvalitetnog javnog menadžmenta, koji će se temeljiti na elektroničkim postupcima isporuke javnih usluga korisnicima, s naglaskom na jednostavnost i brzinu. Reforma će rezultirati povećanjem slobode građana i poslovnog sektora. To je pogotovo važno u kontekstu liberalizacije investicijske klime, narušene raznim birokratskim preprekama slobodi poslovanja, koje predstavljaju neke od ključnih uzroka nižih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj, uključujući i nisku stopu zaposlenosti.

STRATEGIJA

U strategiji se navodi nekoliko načela koja su ključna za razumijevanje svrhe digitalizacije javne uprave. Prvo je načelo dostupnosti svih javnih informacija i usluga. Također, postojeći oblici i načini pružanja javnih usluga se neće ukidati, što ovisi o svakom korisniku, kojem je potrebno osigurati pristup i znanja za korištenje elektroničkih usluga. Svaki podatak unosi se u sustav samo jednom, a upravni subjekti međusobno dijele podatke iz elektroničke baze. Važno je upravljati sigurnošću sustava, pogotovo kod zaštite osobnih podataka. Usluge trebaju isporučivati profesionalno osposobljeni javni službenici.

Koncept e-uprave se sastoji od četiri ključne pretpostavke: 1. informacijsko-komunikacijska infrastruktura; 2. elektroničke baze podataka i dokumenata; 3. elektronička dostupnost korisnicima i 4. osposobljeni ljudski potencijali.

Obzirom na navedeno, među provedbenim mjerama ističu se slijedeće:

1. Osigurati raspoloživost informacijsko-komunikacijske infrastrukture;

2. Uspostaviti središnji sustav dodjele ovlaštenja za obostrano elektroničko korištenje usluga;

3. Uspostaviti siguran sustav elektroničke pošte;

4. Uspostaviti jednoznačan sustav elektroničkog upravljanja podacima i dokumentima;

5. Obrazovanje ljudskih potencijala;

6. Plaće javnih službenika koji rade na elektroničkim poslovima treba izdvojeno određivati;

7. Informirati korisnike o mogućnosti korištenja javnih usluga.

Potrebno je istaknuti i ostale pretpostavke koje su nužne za funkcioniranje sustava e-uprave. Prije svega, sigurnost podataka u sustavu. Elektronički sustav ovjeravanja i odobrenja podataka i dokumenata, koji se isporučuju korisnicima putem Interneta. Također, u strategiji se spominje i projekt e-iskaznica kao jedinstveni sustav elektroničke identifikacijske iskaznice za korisnike javnih usluga.

Nadalje, obrazac upravljanja elektroničkim dokumentima i podacima treba biti jedinstveni i upravljan od strane Hitro.net-a, koji predstavlja informacijsko-komunikacijsku mrežu, odnosno jezgru e-uprave. Važna je i interoperabilnost komunikacije kroz međusobno povezivanje i koordinaciju javnih usluga. Nadzor nad provedbom strategije će provoditi Središnji državni ured za e-Hrvatsku kao nadležno tijelo.

IZAZOV

Sustav elektroničke uprave je opsežan projekt reforme javne uprave koji prije svega zahtijeva spremnost za donošenje kvalitetnih odluka. Konkretno, e-uprava će mnogo lakše i brže poslovati u odnosu na sadašnje upravne postupke, na koje se građani i ulagači često žale zbog birokratske sporosti te mnoštva i složenosti upravnih postupaka. Tako organizirani postupci smanjuju efikasnost javne uprave u isporuci usluga, kao u samoj organizaciji. Stoga će digitalizacija javne uprave rezultirati određenim viškovima kod zaposlenih u segmentu koji se odnose na poslove rada na složenim upravnih postupcima. Također, digitalizacija bi troškove korištenja papira svela na minimum. Digitalizacija javne uprave je investicija koja će već u kratkom vremenu biti isplativa, u odnosu na dosadašnji manjak efikasnosti u javnoj upravi.

Mnoge zapadne demokracije imaju sustav elektroničke uprave, a među tranzicijskim zemljama Estonija je otišla vrlo daleko, tako da se već može uspoređivati s najboljima. Estonski primjer pokazuje odlučnost za provođenje jasnih liberalizacijskih reformi od samog početka birokratske tranzicije iz krutog sovjetskog socijalističkog sustava u liberalni koncept poretka i javnog upravljanja, svojstven zapadnim demokracijama.

ZAKLJUČCI

Elektronička uprava će predstavljati krunu kvalitetne reforme javne uprave u Hrvatskoj. Proces digitalizacije upravnih postupaka značajno će promijeniti kulturu upravne komunikacije, s naglaskom na jednostavnost, brzinu i efikasnost. Stoga će taj proces biti koristan kako za javne službenike, tako i za korisnike javnih usluga. U konačnici korist će imati svi građani i poslovni sektor, što će rezultirati liberalizacijom investicijske klime i nizom pozitivnih učinaka za hrvatsko gospodarstvo.

IZVORI

Središnji državni ured za e-Hrvatsku (2009); Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine

http://www.e-hrvatska.hr/hr/e-Uprava/Strategija-e-Uprave/Strategija-razvoja-elektronicke-uprave-u-Republici-Hrvatskoj-za-razdoblje-od-2009.-do-2012.-godine#document-preview


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

%d bloggers like this: