Objavio: CEA | 17/06/2011

INDIVIDUALNE SLOBODE – PONOS I PREDRASUDE

Živimo u vremenima kada se naše zapadno civilizacijsko nasljeđe suočava sa sve većim predrasudama usmjerenim prema onim vrijednosnim temeljima koje su nas cijelo vrijeme, unatoč svim poteškoćama i intelektualnim zaostajanjima, vodile prema napretku.

Zašto su individualne slobode važne za razvoj svakog građanskog društva? Prvo, zamislimo si suprotne primjere. Da ne ulazimo u turbulencije naše prošlosti, usredotočimo se samo na neke primjere iz naše sadašnjosti kako se temeljna ljudska prava krše na najokrutnije načine. Primjerice, u Iranu ili Somaliji, kao i nekim nemalom broju drugih zemalja sličnih kultura, žene su podređene nasilnim muškarcima i primjeni šerijatskih propisa. Slična je i sudbina osoba homoseksualne orijentacije jer se takva orijentacija smatra neprirodnom u mnogim kulturama gdje je seks isključivo u funkciji demografskog rasta, a ne i prirodnog užitka u okviru erotske ljubavi. U brojnim zemljama, primjerice u dijelovima Indije i Pakistana, kršćane se progoni zbog vjere na najokrutnije načine.

Ako se vratimo u našu Europu, možemo biti sretni što takvih okrutnih praksi više nama. Ipak, uvijek iznova trebamo učiti našu prošlost. Počevši od Rimskog carstva, preko srednjovjekovnog razdoblja sve do totalitarizama 20. stoljeća. Naše europsko kulturno nasljeđe, koje se većinom veže uz novovjekovne humanističke vrijednosti iz razdoblja renesanse, reformacije i prosvjetiteljstva. Upravo zahvaljujući tim velikim misaonim pokretima, razvila se ideja individualne slobode kao temelj na kojemu će se izgrađivati naša zapadna civilizacija.

Mogu li te ideje biti univerzalne za cijeli svijet pod okriljem Opće deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih nacija? Takvo što bi u svakom slučaju bilo jedino poželjno rješenje. Ipak, i mnogi zagovornici ovoga koncepta univerzalne liberalizacije svijeta pokazuju skeptičnost prema izvedivost takve ideje. Činjenica je da tek neke kulture zapadnih društava u svojim temeljima imaju tradiciju poštivanja ljudskih prava, premda su i sama ispravljala greške iz prošlosti. Stoga je vrlo teško očekivati kako će kultura sjevernoeuropskih i sjevernoameričkih nacija, koja je doprinijela poštivanju i naglašavanju individualnih sloboda, biti primjenjiva na neke druge kulture, pogotovo one kulture koje pojedinca totalitarno podređuju tiraniji režima i primitivnih društvenih običaja, bilo da je riječ o šerijatskom pravu ili nekom drugom obliku totalitarizma i tiranije nad slobodom pojedinaca.

Bilo je potrebno dugo vremena kako bismo mi Europljani nadvladali sile inkvizicije i klerikalizma, fašizma i komunizma. Nadvladavali smo različite oblike predrasuda usmjerenih prema onim pojedincima i narodima koji su sanjali slobodu, želeći biti drugačiji u odnosu na primitivne masovne običaje svojih društava. A dobro znamo da predrasude proizlaze iz nedostatka razuma i znanja jer je uvijek bilo lakše razmišljati kako masa očekuje, nego onako kako zaista jest i kako odgovara sreći slobodnog pojedinca.

Danas živimo u slobodnim društvima, u većoj ili manjoj mjeri, u sve nesavršenosti koje nas okružuju. A to možemo s ponosom zahvaliti svim onim pojedincima koji su imali hrabrost i odvažnost nade, kako bi nama danas bilo ugodno živjeti, svjesni neotuđivog blagoslova slobode koja je darovana svakom pojedincu. Tako je velikan njemačke reformacije Martin Luther, protestirajući za slobodu savjesti svojega naroda, jednom rekao: „Sve što je učinjeno na ovom svijetu učinjeno je s nadom.“


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

%d bloggers like this: