Objavio: CEA | 31/10/2011

Gdje uštedjeti javni novac – manji proračun kao preduvjet porezne reforme i sniženja zaduženja

Udruga za promicanje individualne slobode ‘Iustitia’ (www.iustitia.hr) je u suradnji s Centrom za javne politike i ekonomske analize (www.cea-policy.hr) organizirala okrugli stol na temu „Gdje uštedjeti javni novac – manji proračun kao preduvjet porezne reforme i sniženja zaduženja“ u petak 28. listopada 2011. na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Okrugli stol je otvorio predsjednik Udruge Iustitia Igor Sokolar istaknuvši važnost povećanja fiskalne odgovornosti u upravljanju javnim novcem s naglaskom na sniženje potrošnje i opsega javnog sektora. Samo dosljedne slobodno tržišne reforme mogu dati stvarni doprinos povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, što uključuje i liberalnu perspektivu fiskalne politike. Konstantno održavanje „socijalnog mira“ koji se kupovao ekspanzijom „trajnih socijalnih prava“ pokazalo se fiskalno neodrživim.

Obzirom na navedeno, Udruga za promicanje individualne slobode „Iustitia“ i Centar za javne politike i ekonomske analize kao „think-tank“ organizacije zagovaraju klasično liberalna (libertarijanska) načela individualne slobode, ograničene javne vlasti i fiskalne discipline, slobode misli i uvjerenja, slobode poduzetništva i tržišnog natjecanja u skladu s vladavinom prava.

Govornici:
1. Daniel Hinšt, univ.spec. europskih studija, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize i potpredsjednik Udruge „Iustitia“

2. Milan Deskar Škrbić, ekonomist, stručnjak za fiskalnu politiku

Daniel Hinšt: projekt „Javni novac“

SVRHA PROJEKTA „JAVNI NOVAC“:
– informirati hrvatske porezne obveznike o upravljanju javnim novcem, nužnim liberalizacijskim reformama u javnom sektoru, sniženju javne potrošnje, poboljšanju fiskalne discipline i poreznoj reformi.

TEMELJNI PROBLEMI FISKALNE POLITIKE:
– Politički strah od gubitka javne podrške zbog nepopularnih mjera i reformi
– Rasprostranjeni populizam i socijalistički način razmišljanja
– Visoki rizik od pada kreditnog rejtinga zbog daljnjeg povećanja potrošnje i zaduženja javnog sektora

TEMELJNI ZADATAK FISKALNE POLITIKE:
– Spriječiti sudbinu Grčke i ostalih mediteranskih zemalja, odnosno ne biti teret drugim zemljama

FINANCIRANJE SREDIŠNJEG DRŽAVNOG PRORAČUNA (107,4 mlrd HRK, 2011):
– većinom od PDV-a i doprinosa
– planirani deficit od 14,9 milijardi HRK 2011. godine bi se mogao pokriti suzbijanjem sive ekonomije (izgubljeni prihodi od PDV-a, trošarina, poreza na dohodak, prireza, doprinosa, carina i dr.)

STRUKTURA JAVNE POTROŠNJE (122,3 milijardi HRK, 2011):
Zaposleni (bruto plaće, ostalo) – sniziti ukupnu masu plaća, uvesti fleksibilne plaće i bonuse
Materijalni rashodi (usluge, materijal i energija, naknade, ostalo) – uvesti digitalne upravne procese (e-uprava)
Financijski rashodi (krediti) – otplata javnog duga
Subvencije (javna i privatna poduzeća, poljoprivreda) – porezna rasterećenja umjesto subvencija
Pomoći (opći proračun, inozemne pomoći) – ukinuti
Socijalne naknade (mirovine, zdravstvo, socijalna skrb, ostalo) – dugoročno privatizirati
Ostali rashodi (tekuće donacije, kapitalne donacije, kapitalne pomoći, kazne, penali i naknade štete, izvanredni rashodi) – minimizirati
Nabava imovine – minimizirati

PRIMJERI RASTROŠNOSTI U SREDIŠNJEM PRORAČUNU 2011:
 Veliki javni sektor s oko 350 do 400 tisuća zaposlenih (sniziti masu plaća i otpuštati viškove), prije svega u javnim poduzećima koja treba privatizirati
 e-uprava (digitalizacija javne uprave i administrativno pojednostavljenje)
 Preko 35 milijardi kuna za ukupne mirovine, a samo je manjina odradila puni radni staž
 Oko 7,3 milijarde kuna za niz skupina povlaštenih umirovljenika
 Oko 6,3 milijardi kuna za subvencije (porezna reforma i rasterećenje kao alternativa)
 Mreža od čak 64 bolnice košta milijarde kuna godišnje
 Nagli rast cijene izgradnje autocesta
 Izgradnja Pelješkog mosta
 Neefikasne poljoprivredne subvencije (usmjeriti na slobodno tržište i EU programe)
 Preko 4 milijarde kuna za proračunske programe Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (poticanje nataliteta, skrb za branitelje, razna „trajna prava“ branitelja i dr.)
 320 milijuna kuna za pomoći općinama, gradovima i županijama (racionalizirati teritorijalnu strukturu)
 245 milijuna kuna tekuće donacije Katoličkoj crkvi prema sporazumu sa Svetom Stolicom
 obnova voznog parka u mnogim javnim institucijama
 Obilježavanje 20. obljetnice Ustavnog suda košta 500 000 kuna
 Razni ostali programi poticaja, pomoći, promocije i sl. (ovisnički proračun)

NEKI OD NUŽNIH REZOVA:
Javna uprava
 Ukinuti dio zavoda i agencija gdje postoje nepotrebna preklapanja upravne nadležnosti
 Ukinuti županije i urede državne uprave u županijama (formirati 5 regija)
 Smanjiti broj gradova i općina ovisno o održivim fiskalnim kapacitetima
 Ukinuti dotacije općinama i gradovima te ostale pomoći iz općeg proračuna
 Racionalizirati broj zaposlenih u javnom sektoru privatizacijama javnih poduzeća i sporednih usluga, racionalizacijom teritorijalne strukture, ukidanjem ureda državne uprave u županijama te administrativnim pojednostavljenjem i digitalizacijom uprave
 Uvesti fleksibilne plaće zaposlenih, a masu plaća za zaposlene ograničiti i vezati uz rast BDP-a
 Snižavati različite vrste materijalnih troškova javnog sektora
Država blagostanja
 Ukinuti sve prijevremene i/ili povlaštene oblike mirovine
 Racionalizirati mrežu bolnica i razne troškove zdravstvenog sustava
 Dugoročno privatizirati mirovinsko i zdravstveno osiguranje (uz decentralizaciju minimalnih naknada)
 Ukinuti sve subvencije

„FLAT TAX“ POREZNA REFORMA
– Jednostavnost (bez dvostrukog oporezivanja)
– Neutralnost (bez diskriminacije)
– Široka porezna baza (bez izuzeća)
– Jedinstvena porezna stopa od 15% (jednaka, proporcionalna)

Uvjet porezne reforme i rasterećenja je radikalno dugoročno sniženje rashoda

Ukinuti slijedeće poreze:
Neporezna davanja, doprinosi, reinvestirane dobiti, prirez, nekretnine, nasljedstva i darovi, posebni porezi

Ne uvoditi nove poreze:
Kapitalni dobici, imovina, bogatstvo, banke, financijske transakcije, posebni porezi i sl.

OGRANIČAVANJE ULOGE DRŽAVE – PRIORITETI
– javne financije
– sigurnost poretka
– vladavina prava i zaštita privatnog vlasništva
– slobodna trgovina i integracija na europsko unutarnje tržište
– fleksibilno tržište rada
– elektronički procesi u efikasnoj javnoj upravi
– vanjski odnosi u službi stabilnih međunarodnih odnosa, slobodne trgovine i europske integracije
– ostali nužni poslovi

Milan Deskar Škrbić: „Država – kamen spoticanja na putu ekonomskog razvoja Hrvatske. Kakvu državu imamo, a kakvu državu trebamo?“

Uloga države:
– učinkovita vladavina
– makroekonomska stabilnost
– kvalitetna infrastruktura
– kvalitetno obrazovanje
– kvalitetna zdravstvena skrb

Problemi javne potrošnje:
– nije nužno veličina države ključna (udio javne potrošnje u BDP-u), već i efikasnost države
– problem širenja izborne baze i jačanja interesnih skupina koje potražuju novac iz proračuna
– mnoge privatne firme u Hrvatskoj očekuju državne subvencije
– narod ima vlast kakvu zaslužuje, odnosno kakvu bira (demokracija)
– manjinske vlade (zadovoljavanje koalicijskih interesa)
– iskrivljen sustav društvenih vrijednosti – poduzetništvo izjednačeno s kriminalom
– većina birača tijela podržava snažniju ulogu države
– averzija prema preuzimanju rizika i individualne odgovornosti
– uz istu razinu investicija u kapitalnu infrastrukturu Hrvatska je mogla zauzeti znatno više mjesto na ljestvici kvalitete infrastrukture u Europi
– neefikasnost potrošnje na zdravstvo i školstvo
– prema izdacima za javnu upravu Hrvatska ne odstupa znatno od prosjeka, ali prema efikasnosti pripadamo skupini s najnižom efikasnošću
– “refleks obrane suvereniteta” – iluzija o tome da novonastala država raspolaže mjerama i instrumentima kojima može usmjeravati i korigirati globalizacijske i tržišne procese
– stalno širenje popisa ciljeva koje bi država trebala postizati, bez govora o prioritetima
– nema javne rasprave o troškovima, djelotvornosti i učinkovitosti pojedinih državnih programa
– nema rasprave o oportunitetnim troškovima državnih programa
– svaki zahtjev za smanjenjem uloge države se tumači kao ideološki inspiriran neoliberalni zahtjev
– veliki rizik od pada kreditnog rejtinga ako se ne provede:
 fiskalna konsolidacija (deficit sa 6,5% na 4% do kraja 2012.)
 restrukturiranje javnih poduzeća (privatizacije)
 izmjena radnog zakonodavstva
 povećanje učinkovitosti javne administracije
– uloga javnih medija – promjena sustava društvenih vrijednosti
– isticati važnosti efikasnosti javne uprave kao servisa građana
– provoditi daljnje privatizacije i učinkovito upravljanje državnom imovinom

PITANJA SUDIONIKA I ODGOVORI GOVORNIKA:

1. Kako smanjiti niski omjer zaposlenih i umirovljenika?
– Potrebno je uvoziti radnu snagu, aktivirati prijevremene umirovljenike i ostatak radno aktivnog stanovništva, ukinuti sve prijevremene mirovine i povisiti dob umirovljenja iznad 65 godina starosti. Ove mjere, zajedno s pokretanjem investicijskog ciklusa u privatnom sektoru, povećale bi stopu zaposlenosti.

2. S jedne strane traži se smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi, a s druge strane je potrebno zaposliti dodatne administrativne kapacitete za upravnu suradnju s Europskom unijom i za EU fondove?
– Ove dvije potrebe nisu u suprotnosti. Država treba smanjiti ukupan broj zaposlenih u javnoj upravi, ali ne i zabranjivati nova zapošljavanja, pogotovo kada su u pitanju europski poslovi, gdje je potrebno jačanje administrativnih kapaciteta.

3. Nije li ponašanje Europske unije nepravedno obzirom da se traži pomoć drugih članica Euro zone Grčkoj?
– Pritisci Europske unije su nepravedni jer se fiskalno odgovornije članice moraju pružati pomoć fiskalno neodgovornim članicama, odnosno plaćati cijenu mediteranske rastrošnosti. Stoga svaka zemlja treba preuzeti nacionalnu odgovornost za (ne)uspjehe fiskalne politike.

4. Treba li Europska unija dodatno harmonizirati ekonomske politike?
– Ovisi o tome što će harmonizacija predstavljati u praksi. Porezna harmonizacija je loša, kao i prijedlog za uvođenje euro obveznica, ali stroža pravila za fiskalnu nedisciplinu bi bila korisna, uz adekvatne sankcije za fiskalne politike bez perspektive sniženja udjela javnog duga i deficita u BDP-u.

5. Da li je model fleksigurnosti na tržištu rada adekvatan?
– Provedba politika fleksigurnosti ovisi o pojedinoj državi. Dok je u svim državama povećanje fleksibilnosti tržišta rada nužno kroz izmjene radnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora, nije za sve države preporučljivo povećavati naknade nezaposlenima. Dok je u sjevernoeuropskim kulturama relativno mala vjerojatnost da će naknada nezaposlenim osobama predstavljati supstituciju za aktivno traženje posla, u mediteranskim zemljama i Francuskoj to može biti veliki rizik koji rezultira višom nezaposlenošću, odnosno življenjem na račun države blagostanja, obzirom na nedostatak radne etike u južnoeuropskim kulturama.

6. Da li je cijena rada previsoka u Hrvatskoj?
– Odgovor na pitanje ovisi o usporedbama. Ukoliko se prosječna hrvatska bruto plaća usporedi s ostalim tranzicijskim zemljama, uzimajući u obzir ekonomski standard i produktivnost radnika, sve tranzicijske zemlje imaju niže bruto plaće od Hrvatske u apsolutnim iznosima (osim Slovenije).

7. Jesu li opravdani prosvjedi protiv neoliberalnog kapitalizma?
– Prosvjeduje se protiv sustava koji na hrvatskim prostorima nikada nije postojao. Slobodno tržišni kapitalizam se zbog populizma i neznanja brka s koruptivnim i korporativnim oblicima kapitalizma. Zato je važno obrazovanje kako bi se učile činjenice o liberalizmu i kapitalizmu, umjesto popularnih mitova.

8. Kako mijenjati mentalitet društva u smjeru smanjenja očekivanja uloge države koja bi pružala socijalnu sigurnosti, odnosno povećanja individualne odgovornosti i razvoja poduzetničkog duha?
– To je zadatak obrazovnog sustava, nevladinih organizacija, medija i ostalih aktera koji bi trebali organizirati masovne kampanje.

9. Koji su razlozi švedskog uspjeha?
– Švedski uspjeh je posljedica kulture protestantske radne etike, odnosno odgoja odgovornih pojedinaca, a ne ovisnosti u državi blagostanja koja se mogla razviti i održati samo zbog snažne ekonomije. Socijalna država nije održiva u slabim ekonomskim uvjetima, pogotovo u društvu gdje bi ovisnost o socijalnoj pomoći bila zamjena za rad. Ipak, i Švedska smanjuje svoju državu blagostanja, premda je i dalje jedna od najkonkurentnijih zemalja svijeta.


Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

%d bloggers like this: