Objavio: CEA | 02/04/2012

von Mises & von Hayek: O slobodnom tržištu

Prikaz temeljnih misli klasičnih liberala Austrijske škole ekonomike

Von Mises: Vlasništvo

  • Formalna jednakost u društvu uključuje materijalne razlike u društvu.
  • Čovjekova moralna priroda je sposobnost razlikovanja pravde od nepravde.
  • Liberalna koncepcija je stvorila podjelu rada, omogućivši korištenje mnogo većeg izbora informacija od bilo kojeg pojedinačnog čimbenika.
  • Prema socijalističkom nauku, svi bismo trebali posjedovati određeni minimum, a nitko više od određenog maksimuma, odnosno svi bismo trebali posjedovati podjednako kroz društvenu preraspodjelu.
  • Cilj socijalizma je ukidanje privatnog vlasništva.

Von Hayek: Naše moralno nasljeđe

  • Preživjele su jedino one vjere koje podržavaju vlasništvo i obitelj.
  • Komunizam je jedna od „religija“ koja je usmjerena protiv vjere i vlasništva.
  • Porast stanovništva je posljedica porasta naše produktivnosti i sposobnosti održanja sve većeg broja ljudi.
  • Porast stanovništva općenito vodi opadanju prosječnih dohodaka jer je kod siromašnih natalitet veći nego kod bogatih.
  • U razvijenim zemljama ljudi ne koriste bogatstvo kako bi stvarali veće obitelji, već se to događa na periferiji, primjerice u Latinskoj Americi i na Srednjem Istoku. Ti ljudi nisu u cijelosti preuzeli moral kapitalizma, nego su mnogi od njih užasnuti kad vide kakav život je stvorio „kapitalizam“. Oni se bore kako bi zadovoljili nagone koje su naslijedili iz malih primitivnih zajednica, pa rađaju mnogo djece kako bi osigurali preživljavanje dovoljnog broja onih koji će ih kasnije uzdržavati.
  • Porast stanovništva je opasan ako državna preraspodjela dohotka subvencionira rast stanovništva koje se nikad ne bi moglo uzdržavati.
  • Naš prosperitet i sposobnost uzdržavanja stanovništva možemo zahvaliti poštivanju tradicionalnih načela ili etike, pogotovo vlasništva i obitelji, protiv kojih su usmjereni revolucionarni pokreti našeg vremena.
  • Ljudski organizam je rezultat procesa odabira onih zajednica koje su usvojile ona djelovanja koja najviše pridonose preživljavanju i izražavanju.
  • Socijalizam nije izum radničke klase, već čisti rad nekih intelektualaca. Zamisao da tržište možemo zamijeniti središnjim planiranjem je rasprostranjena intelektualna pogreška.
  • Svi revolucionarni prevrati protiv tržišnog društva priželjkuju društvo koje služi prirodnim nagonima koje smo usvojili za vrijeme života u malim skupinama gdje su se svi poznavali i gdje su svi služili istom cilju.
  • Mi smo civilizaciju stvorili zahvaljujući inteligenciji koju je stvorila kulturna evolucija.

Von Hayek: Vrste društvenog poretka

  • Društvom nazivamo usklađeno djelovanje mnoštva ljudi, a njihovi odnosi čine poredak.
  • Središnji problem je kako postići poredak raznovrsnih aktivnosti milijuna ljudi. Takav složeni poredak možemo spoznati samo razumom jer je riječ o apstraktnom redu koji se postiže organizacijom i sustavom pravila koja upravljaju ponašanjem.
  • Do uspostave poretka dolazi kada pojedinačne reakcije pokažu određene sličnosti, čak i ograničene, ili se podlože zajedničkim pravilima.
  • Nužno je da se ljudi podlože općim moralnim pravilima.
  • Društveni poredak ostaje spontan i odgovara organizmu više nego organizaciji sve dok ponašanja djelomično podliježu svjesno nametnutim pravilima. Nametanje općih pravila osigurava samo opći karakter poretka, ali ne i konkretnu realizaciju.
  • Vlada se organizira kroz pravila koja su drukčija od onih koje stvaraju spontani poreci.
  • Pravila moraju biti općenita i ne smiju se odnositi na status određenog pojedinca, već mu moraju prepustiti stvaranje vlastitog položaja.
  • Slobodni sustav se oslanja na spontane snage poretka.
  • Totalitarni koncept teži stvaranju konkretnog poretka u kojem je unaprijed zamišljen i zadan zadatak svakom pojedincu.

Von Hayek: Upotreba znanja u društvu

  • Ekonomski problem društva nije kako alocirati zadane resurse, već kako osigurati najbolju upotrebu resursa za ciljeve pojedinaca, odnosno znanja koje u svojoj ukupnosti nije dano nikome pojedinačno.
  • Prednost pojedinca je posjedovanje jedinstvene informacije koja se može korisno upotrijebiti, odnosno specifičnih znanja.
  • Planiranje treba biti decentralizirano i disperzirano na mnogo osoba.
  • Decentralizacija osigurava da će informacije o specifičnim okolnostima biti na vrijeme iskorištene.
  • Problem je kako proširiti djelokrug korištenja resursa izvan kontrole jednog uma.
  • Konačne odluke trebaju donositi oni koji su upoznati s konkretnim prilikama.

Von Mises: Zablude svjetskog planiranja

  • Državno planiranje je oprečno slobodnom poduzetništvu i privatnom vlasništvu. Zabluda je vjerovati kako planiranje i kapitalizam mogu biti sukladni.
  • Planiranje u međunarodnim odnosima značilo bi uspostavu jedinstvenog svjetskog upravnog tijelo. Takva vlada nije potrebna za održavanje mira ako svugdje prevladavaju demokracija i slobodno tržišno gospodarstvo.
  • Čovjek se rađa kao asocijalno biće s egoističnom prirodom. Kroz životno iskustvo uči se prednostima društvene suradnje i mijenja svoje ponašanje.
  • Investitori su slobodni investirati u onim zemljama gdje su najbolje mogućnosti na profitabilnost.
  • Opasnost je u protekcionizmu domaće industrije.
  • Na slobodnom tržištu cijene reguliraju proizvodnju pod uvjetima profitabilnosti.
  • Industrija je neprofitabilna ako cijene proizvoda ne pokrivaju troškove proizvodnje.
  • Prodaja svakog proizvoda raste s padajućom cijenom.
  • Nikakvo uplitanje države ne može proizvode učiniti jeftinijim bez rasta ostalih cijena.
  • Opći rast proizvodnje postiže se većom efikasnošću, većom akumulacijom dodanog kapitala i poboljšanjem tehnoloških metoda proizvodnje.
  • Inflacija je antidemokratska, jer neki profitiraju na prodaji roba i usluga čija je cijena porasla. Alternativa je u proračunskoj kontroli.
  • Devalvacija domaće valute je postala sredstvo ograničenja uvoza i metoda ekonomskog nacionalizma.

Von Hayek: Prividnost znanja

  • Fundamentalno je pogrešna teorija o mogućnosti osiguranja pune zaposlenosti održanjem ukupnih novčanih rashoda na odgovarajućoj razini agregatne potražnje za robama i uslugama.
  • Nezaposlenost ne može biti dugoročno izliječena inflacijom.
  • Povećanje agregatne potražnje nije lijek protiv nezaposlenosti jer uzrokuje nepravilnosti u alokaciji resursa i masovnu nezaposlenost.
  • Kontinuirano dodavanje određenih količina novca u dijelove sustava gdje on stvara trenutačnu potražnju, koja prestaje s prestankom ili usporavanjem rasta količine novca, zajedno s očekivanjima inflacije, povlači rad i ostale resurse u one segmente zaposlenosti koji mogu trajati dok novac raste istom ili sličnom stopom. Takva zaposlenost se može održavati samo kroz inflaciju.
  • Nezaposlenost je simptom iskrivljenosti sustava cijena i nadnica, kao uzrok monopolističkih cijena, pa uspostava ravnoteže između ponude i potražnje rada u svim sektorima zahtijeva promjenu relativnih cijena i djelomični transfer radne snage.
  • Na određivanje cijena i nadnica utječu učinci posebnih informacija koje posjeduju različiti sudionici na tržištu.
  • Izvor superiornosti tržišnog poretka je u tržišnoj alokaciji resursa u kojoj će se iskoristiti specifična znanja disperzirana na mnoštvo osoba.

Von Hayek: Konkurencija kao pronalazački postupak

  • Konkurencija se može racionalno opravdati ako činjenice koje određuju aktivnosti nisu unaprijed poznate, odnosno kada bismo unaprijed znali tko će biti najbolji.

Von Mises: Intervencionizam

  • Kada su cijene formirane na slobodnom tržištu, bez uplitanja države, troškovi proizvodnje su pokriveni prihodima.
  • Ako država odredi niže cijene, prihodi neće pokriti troškove, pa će proizvođači i trgovci povući proizvode s tržišta. Potražnja će porasti iznad ponude, pa će dio potražnje biti nezadovoljen.
  • Nema srednjeg puta, u smislu regulacije jedne ili nekoliko grana proizvodnje. Ili se država treba u cijelosti odreći regulacije (kapitalizam) ili će ona upravljati proizvodnjom i distribucijom (socijalizam).
  • Kada odnosi između poslodavaca i radnika nisu zakonodavno ometani, plaće ovise o povećanju vrijednosti proizvodnje odnosno produktivnosti.
  • Kad bi plaće bile više, poslodavac ne bi imao profit i proizvodnja bi stala zbog neisplativosti.
  • Kada bi plaće pale ispod razine produktivnosti, radnici bi otišli u druge industrijske grane, pa bi poslodavac opet trebao obustaviti proizvodnju zbog manjka rada.
  • U ekonomiji uvijek postoji stopa plaće pri kojoj svi radnici imaju zaposlenje. To je prirodna plaća.
  • Plaće rastu ako broj radnika pada, odnosno plaće padaju pri smanjenju raspoloživog kapitala koji se može investirati u proizvodnju.
  • Radnik se mora prilagođavati promjenjivim uvjetima i nadograđivati znanja, odnosno napustiti zanimanja koja ne zahtijevaju isti broj radnika kao prije i zaposliti se na novom radnom mjestu.
  • Plaće se ne mogu bez državne intervencije podići iznad visine na kojom bi mogle biti u normalnim uvjetima slobodnog tržišta.
  • Plaće mogu porasti u pojedinoj industriji ili zemlji ako je transfer radnika iz ostalih industrija ili zemalja zabranjen. Ali takav rast plaća ide na štetu onih kojima je ulazak zabranjen. Takva politika sprječavanja slobodnog kretanja radnika i može koristiti samo radnicima u industrijama i zemljama kojima nedostaje radna snaga.
  • Samo rast produktivnosti može povećati plaće, kroz rast raspoloživog kapitala ili poboljšanje tehnološkog procesa.
  • Ako država fiksira minimalnu plaću iznad prirodne granice, poslodavci mogu zbog povećanja troškova smanjiti proizvodnju i početi otpuštati radnike. Stoga je učinak umjetnog rasta plaća, nametnutog izvan okvira slobodnog tržišta, širenje nezaposlenosti.
  • Kada sindikati vrše pritisak na poslodavce u smjeru povećanja plaća, poslodavac može zbog viših troškova ograničiti proizvodnju, pa tako previsoke plaće uzrokuju nezaposlenost. Takva nezaposlenost će postojati dok se ne ukloni njezin uzrok, a to su zakonsko i sindikalno sprječavanje pada plaća na razinu pri kojoj bi se svi zainteresirani mogli zaposliti.
  • Ako radnici ne mogu biti zaposleni na jednom mjestu, pronaći će ga drugdje, a za to je važna sloboda transfera, bez zakonskih ograničenja.
  • Ukoliko pomoć nezaposlenima nije na preniskoj razini, nezaposlenost ne može nestati jer nezaposleni tada ne smatraju nužnim tražiti novo zanimanje.
  • Ako je nezaposlenost stvorena umjetnim podizanjem plaća kao posljedica državne intervencije ili popuštanja sindikalnim pritiscima, tada je pitanje tko će snositi troškove, poslodavci ili radnici. Država neće snositi troškove, već će ona samo opteretiti poslodavce i/ili radnike. Tako se smanjuju profitabilnost i zaposlenost.
  • Uzaludno je nezaposlenost rješavati programima javnih radova.

Von Mises: Društvene i političke implikacije birokratizacije

  • Danas je načelo dobra utjelovljeno u državi, suprotno od individualizma.
  • Ako nema zakona, društvo će uništiti anarhija.
  • Država je jedina institucija koja ima pravo primjene sile. Ali takva moć se treba ograničiti, što je zadaća zakona.
  • Birokrati nisu država, već izabrani ljudi koji trebaju primjenjivati zakone i služiti javnosti. Ipak, birokrati nisu odgovorni za neželjene posljedice nerazumnih zakona.
  • Država može podići agrarne prihode ograničavanjem domaće agrarne proizvodnje. Ali visoke cijene plaćaju potrošači, a ne država. Tako je protuteža visokom standardu poljoprivrednika snižavanje standarda ostatka nacije.
  • Država može štiti male trgovine od konkurencije većih, ali potrošači plaćaju račune
  • Država može poboljšati uvjete radnika pod pritiscima sindikata, ali ta politika rezultira porastom cijena proizvoda i nezaposlenosti.
  • U većini zemalja ministarstva rade svoje vlastite poslove, suprotno nastojanjima drugih ministarstava.
  • Ministarstva poljoprivrede žele ostvariti više cijene hrane kako bi se poboljšao život poljoprivrednika, a ministarstva trgovine carinama povisuju cijene proizvoda kako bi zaštitili domaće proizvođače.
  • U tržišnom gospodarstvu, profit je vodeće načelo i predstavlja nagradu za najbolje ispunjenje dobrovoljno preuzetih dužnosti prema kupcima kojima se proizvođači trebaju prilagoditi.
  • Onaj koji nije sposoban služiti svojim sugrađanima, želi njima vladati.

Von Hayek: Zašto najlošiji dođu na vrh?

  • Totalitarne režime su uspostavili nitkovi i ubojice, a dobri ljudi moraju biti demokrati.
  • Šansa za uspostavu totalitarizma ovisi o vođi kojem će se jedna skupina dobrovoljno prikloniti, a kasnije će se to proširiti na sve ostale.
  • Više obrazovanje i inteligencija pojedinaca vode prema različitim pogledima, a manjak toga znači prevlast primitivnih i kolektivnih ukusa.
  • Najveća skupina ljudi ima niske vrijednosne standarde.
  • Diktator će dobiti potporu pokornih i lakovjernih koji nemaju vlastita uvjerenja, nego sustav vrijednosti koji im je utuvljen dovoljno glasno i često.
  • Upravo ljudi bez izgrađenih ideja, čije se strasti i emocije lako mogu uzbuditi, nabujati će redove totalitarne stranke.
  • Tijekom nacističkog totalitarizma, Židovi su bili krivi kao predstavnici kapitalizma, dok su mase bile nesklone komercijalnih pothvatima, koji su bili lako dostupni skupini koja je bila isključena iz više uvažavanih zanimanja.
  • Jedna od unutarnjih kontradikcija kolektivističke filozofije jest ta što se ona može provoditi samo u okviru relativno male skupine.
  • Želja pojedinca da se identificira sa skupinom vrlo često je rezultat osjećaja inferiornosti i zato će njegova potreba za identifikacijom biti zadovoljena samo ako pripadnost skupini daje nadmoć nad onima koji joj ne pripadaju.
  • Zadrtom kolektivistu moć nad drugim ljudima je samo po sebi cilj.
  • Podjela i decentralizacija moći su neophodni za smanjivanje apsolutne moći, a konkurentno tržište je dizajnirano tako da se kroz decentralizaciju minimizira moć čovjeka nad čovjekom.
  • Odvojenost ekonomskih i političkih ciljeva je jamstvo individualnih sloboda i zbog toga je predmet napada od strane kolektivista koji drže načelo kako cilj opravdava sredstva, neovisno o savjesti pojedinca.

Von Hayek: Ekonomske slobode i predstavnička vlast

  • Njemačka je postala najjačom ekonomskom silom u Europi oslanjajući se na slobodno tržišno gospodarstvo.
  • Inflacija je prijetnja slobodi.
  • Korijen zla u modernim demokracijama je neograničena moć zakonodavnih tijela, odnosno volja većine.
  • Svaka je upotreba sile legitimna samo ako znači primjenu zakona od strane poretka i kao takva postaje temeljno načelo liberalizma.
  • Socijalna pravda je iluzija da društvo a ne pojedinci treba biti pravedno u raspodjeli.
  • Državne usluge su potpuno sukladne liberalnoj tradiciji sve dok država ne zahtijeva monopol i obvezna socijalna osiguranja, dok se prikupljanje poreza obavlja na jednoobraznim načelima i nije korišteno kao instrument preraspodjele dohotka i dok se zadovoljavaju kolektivne potrebe svih, a ne samo određenih skupina.
  • Sloboda i rizik su nerazdvojivi.
  • U slobodnom društvu možemo odrediti razinu ispod koje nitko ne smije pasti, tako da izvan tržišta pružimo osiguranje za svakoga, ali ne pod cijelu preraspodjele dohotka.

Von Hayek: Zašto nisam konzervativac

  • Konzervativizam je opozicijski stav prema promjeni.
  • Liberal se mora zapitati ne kojom brzinom ili koliko se treba pomaknuti, već kuda.
  • Glavna karakteristika liberalizma je kretanje u nekom drugom smjeru, a ne stajanje na mjestu.
  • Strah od promjene i korištenje moći države kako bi se promjena spriječila, posljedica je nedostatka povjerenja u spontane sile prilagodbe.
  • Ako je vlast u rukama poštenih ljudi, nema potrebe da bude ograničavana krutim pravilima.
  • Liberal za razliku od konzervativca smatra da prisilu ne zaslužuju moralna uvjerenja koja se odnose na ponašanje koje direktno ne zadire u sferu drugih ljudi, nego je stvar osobne slobode.
  • Liberal vjeruje u napredak znanja i novih ideja te je spreman suočiti se sa svojim neznanjem.
  • Liberalizam nije u svađi s religijom te se možemo gnušati jedino militantnog i bitno neliberalnog anti-religijskog raspoloženja.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorije

%d bloggers like this: